Danas u povijesti: Objavljen posljednji nijemi film Charlieja Chaplina, Moderna vremena

Posljednji nijemi film Charlieja Chaplina ulazi u moderna vremena
Objavljen posljednji nijemi film Charlieja Chaplina, Moderna vremena

5. veljače je 36. dan u godini prema gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 329 dana (330 u prijestupnoj godini).

Događaji

  • 1869. - Najveći zlatni grumen na svijetu, nazvan "Dobrodošao stranac", težak 78 kilograma i sastavljen od 91% čistog zlata, iskopan je nekoliko centimetara pod zemljom u australskoj državi Victoria.
  • 1877. – Mithat-paša je razriješen dužnosti velikog vezira. Kasnije je zadavljen u tamnici Taif.
  • 1885. – belgijski kralj II. Léopold je proglasio Kongo svojim osobnim vlasništvom.
  • 1917. – Kongres Sjedinjenih Država donosi zakon o imigraciji koji zabranjuje useljavanje iz Azije, unatoč vetu predsjednika Woodrowa Wilsona.
  • 1919. - Charlie Chaplin, Mary Pickford, Douglas Fairbanks i DW Griffith osnovali su filmsku tvrtku United Artists.
  • 1919. – Osnovana je organizacija otpora Karakol Cemiyeti.
  • 1924. – Osnovana je Unija turskih žena pod predsjedništvom Nezihe Muhittin.
  • 1924. - Greenwich opservatorij počinje emitirati signale po satu.
  • 1932 – Prvi turski tango Prošlost je rana u mom srcu, prvi put je komentirala gospođa Seyyan.
  • 1932. – U Sulejmanijevoj džamiji pročitana prva turska hutba.
  • 1933. – Atatürk je prekinuo svoju egejsku turneju i došao u Bursu 1. veljače, kada je grupa napravila demonstracije u Bursi, navodeći da se ezan i ikam uče na turskom jeziku.
  • 1936. - posljednji nijemi film Charlieja Chaplina, Moderna vremena ušao u emisiju.
  • 1937. – Amandmanom u članku 2. Ustava u tekst Ustava ušlo je šest načela: Država Turska je republikanska, nacionalistička, populistička, etatistička, sekularna i revolucionarna. Njegov službeni jezik je turski. Ured je grad Ankara.
  • 1939. – U Uludağu su po prvi put održana skijaška natjecanja.
  • 1956. – Smrznule rijeke Meriç i Tunca; Vukovi su se spustili na Yeşilköy i Mecidiyeköy i stanovnici Istanbula su ostali bez kruha.
  • 1958. - Gamal Abdel Nasser nominiran je za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike.
  • 1958. - Američko ratno zrakoplovstvo izgubilo je hidrogensku bombu kod obale Georgije. Bomba nije pronađena.
  • 1959. – U Zürichu su počeli pregovori o “Cipru” između Ujedinjenog Kraljevstva, Turske i Grčke.
  • 1971. - Apollo 14 sletio na površinu Mjeseca.
  • 1972 - Bob Douglas postaje prvi crni Amerikanac uvršten u košarkašku Kuću slavnih.
  • 1973. - 20 crnih radnika stupilo u štrajk u Južnoj Africi.
  • 1975. – Počela se provoditi odluka o embargu na oružje koju je američki Kongres donio 11. prosinca 1974. Opravdanje za embargo bila je turska vojna intervencija na Cipru u srpnju i kolovozu 1974. godine.
  • 1976 – Američka zrakoplovna tvrtka Lockheed objavila je da su davali mito u Turskoj.
  • 1983. – 12., 37. i 38. pogubljenje državnog udara od 39. rujna: supruga Halila Çatala Nafiye Çatal i njezin sin Mevlüt Çatal išli su na teren 1973. ožujka 20., godinu dana nakon što je Halil Çatal ubio njihovog brata Hasana Karakösea. Rıdvan Karaköse , Cavit Karaköse i Süleyman Karaköse su pogubljeni.
  • 1983. – Počinje izdavanje časopisa Nokta.
  • 1988 – Manuel Noriega je procesuiran zbog optužbi za krijumčarenje i pranje novca.
  • 1988. – Ukinut je dekret iz 1964. o zamrzavanju prava grčkih državljana na njihove nekretnine u Turskoj.
  • 1993. – Zamjenik ANAP Istanbul Adnan Kahveci, njegova supruga i kćerka poginuli su u saobraćajnoj nesreći kod Bolu-Geredea; Kahvecijev sin je s ozljedama preživio nesreću.
  • 1994. – Eksplodirala bomba na pijaci Markale za vrijeme rata u BiH; Ubijeno je 68 osoba, a 144 su ozlijeđene.
  • 2007. - Američka astronautkinja Sunita Williams postala je "najduža svemirska šetnja" s 22 sata i 27 minuta hoda u svemir kako bi popravila rashladni sustav Međunarodne svemirske postaje.
  • Let 2020. – 2193.: Avion Pegasus Airlinesa, koji je obavio let Izmir-Istanbul, srušio se s piste pri slijetanju na aerodrom Sabiha Gökçen. U nesreći su poginule 3 osobe, ozlijeđeno je 179 osoba.

rođenja

  • 976. – Sanjō, 67. japanski car u tradicionalnom nasljeđu († 1017.)
  • 1626. – Madame de Sévigné, francuska aristokratkinja (um. 1696.)
  • 1723. – John Witherspoon, američki prezbiterijanski svećenik i utemeljitelj Sjedinjenih Država († 1794.)
  • 1737. – Park Ji-won, korejski neokonfucijanski filozof, merkantilist, diplomat, ekonomist i romanopisac († 1805.)
  • 1788. – Robert Peel, premijer Ujedinjenog Kraljevstva (um. 1850.)
  • 1799. – John Lindley, engleski botaničar i orhidolog († 1865.)
  • 1804. – Johan Ludvig Runeberg, finski švedski pjesnik († 1877.)
  • 1808. - Carl Spitzweg, njemački pjesnik i slikar († 1885.)
  • 1812. – Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès, francuski vojni časnik i političar, senator († 1895.)
  • 1835. – Friedrich August Theodor Winnecke, njemački astronom († 1897.)
  • 1836. – Nikolaj Aleksandrovič Dobroljubov, ruski kritičar i novinar († 1861.)
  • 1840. – John Boyd Dunlop, škotski izumitelj (um. 1921.)
  • 1848. – Ignacio Carrera Pinto, čileanski časnik (um. 1882.)
  • 1852. – Terauchi Masatake, japanski vojnik i državnik (um. 1919.)
  • 1858. – Saffet Atabinen, prvi turski dirigent (u. 1939.)
  • 1867. – Bernard Carra de Vaux, francuski orijentalist († 1953.)
  • 1872. – Selma Rıza Feraceli, prva turska novinarka (um. 1931.)
  • 1877. – Vladimir Minorski, ruski orijentalist (um. 1966.)
  • 1878. – André Citroën, francuski inženjer i poslovni čovjek († 1935.)
  • 1885. – Burton Downing, američki biciklist (um. 1929.)
  • 1889. – Recep Peker, turski vojnik i političar († 1950.)
  • 1897. – Dirk Stikker, nizozemski bankar, industrijalac, političar i diplomat († 1979.)
  • 1897. – Anton Graf von Arco auf Valley, njemački krajnje desničar (um. 1945.)
  • 1907. – Eren Eyüboğlu, turski slikar (um. 1988.)
  • 1912. – Hedwig Potthast, ljubavnica Heinricha Himmlera (um. 1994.)
  • 1914. – William Burroughs, američki romanopisac i esejist (um. 1997.)
  • 1917. – Kerime Nadir, turski romanopisac (um. 1984.)
  • 1918. – Kara Karajev, azerbajdžanski skladatelj (um. 1982.)
  • 1918. – Otto Scrinzi, austrijski neurolog, novinar i krajnje desni političar († 2012.)
  • 1919. – Andreas Papandreou, grčki ekonomist i političar (bivši premijer Grčke) (um. 1996.)
  • 1919. – Red Buttons, američki glumac i komičar (um. 2006.)
  • 1932. – Cesare Maldini, talijanski nogometaš (um. 2016.)
  • 1932. – Vladimir Manjejev, ruski hrvač († 1985.)
  • 1940. – Özay Güldüm, turski umjetnik narodne glazbe (um. 2000.)
  • 1945. – Jale Parla, turski književni teoretičar i kritičar
  • 1946. – Charlotte Rampling, engleska glumica
  • 1948. – Giovanni Di Clemente, talijanski redatelj i redatelj († 2018.)
  • 1950. - Nihat Nikerel, turski glumac i pisac (r. 2009.)
  • 1951. – Elizabeth Swados, američka spisateljica, skladateljica, glazbenica i kazališna redateljica († 2016.)
  • 1951. – Robin Sachs, engleski filmski i TV glumac († 2013.)
  • 1951. – Yaşar Nuri Öztürk, turski akademik, novinar, pisac i političar (um. 2016.)
  • 1952. – Daniel Balavoine, francuski pjevač (um. 1986.)
  • 1956 – Sevda Karaca, turska zabavna i kino umjetnica
  • 1957. – Mustafa Elitaş, turski političar
  • 1958. – Orhan Alkaya, turski pjesnik, pisac, kazališni i filmski glumac, redatelj i novinar
  • 1958. – Kenneth Holm, švedski sankač
  • 1959. – Lütfü Türkkan, turski političar
  • 1961. – Ersin Kalkan, turski novinar i književnik
  • 1961. – Hakan Peker, turski pjevač
  • 1962. – Jennifer Jason Leigh, američka glumica
  • 1963. – Ha Seung-Moo je korejski pjesnik
  • 1964 – Duff McKagan, američki glazbenik i skladatelj
  • 1964. – Laura Linney, američka glumica
  • 1965. – Quique Sánchez Flores, španjolski trener i bivši nogometaš
  • 1965. – Gheorghe Hagi, rumunjski trener i bivši nogometaš
  • 1966. – Soner Arıca, turska pjevačica
  • 1966. – José María Olazábal, španjolski golfer
  • 1968. - Marcus Gronholm, finski reli vozač
  • 1969 – Bobby Brown je američki pjevač i tekstopisac.
  • 1969. – Michael Sheen, velški glumac
  • 1972. – Marija, supruga prijestolonasljednika Frederika od Danske
  • 1973. – Judith Katrijntje “Trijntje” Oosterhuis, nizozemska pop pjevačica
  • 1974 – Deniz Yılmaz, turski gitarist, pjevač i pjevač grupe Kurban
  • 1974. – Omarosa Manigault, američka komičarka, glumica i glasovna glumica
  • 1975. – Giovanni van Bronckhorst, indonezijsko-nizozemski nogometaš
  • 1976 – Altan Aksoy, turski nogometni reprezentativac
  • 1976. – Anne-Sophie Pelletier, francuska političarka
  • 1980. – Manaf Abushgeer, nogometaš Saudijske Arabije
  • 1981. – Mia Hansen-Løve je francuska filmska redateljica i glumica.
  • 1981. – Ahu Sungur, turska glumica
  • 1981. – Nora Zehetner, američka glumica
  • 1982. – Marco Di Meco, talijanski pjesnik
  • 1984. – Erika, talijanska pop pjevačica
  • 1984. - Carlos Tevez, argentinski nogometaš
  • 1985. – Cihan Özdemir, turski pjevač
  • 1985. – Cristiano Ronaldo, portugalski nogometaš
  • 1986. – Manuel Fernandes, portugalski nogometaš
  • 1987. – Darren Criss, američki glumac i pjevač
  • 1987. – Özge Gürel, turska glumica
  • 1992. – Neymar, brazilski nogometaš
  • 1995. – Adnan Januzaj, belgijski nogometaš kosovsko-albanskog porijekla
  • 2002. – Davis Cleveland, američki glumac
  • 2003. – Sümeyye Boyacı, turska plivačica
  • 2009. – Abhimanyu Mishra, američki šahovski velemajstor

oružje

  • 806. – Kammu, 50. car Japana u tradicionalnom nasljeđu (r. 737.)
  • 1579. – Giovanni Battista Moroni, kasno Rönesans bio je talijanski slikar svoga vremena (r. 1520.)
  • 1661. – Shunzhi, treći car kineske dinastije Qing (r. 1638.)
  • 1790. – William Cullen, škotski liječnik (r. 1710.)
  • 1807. – Pasquale Paoli, talijanski državnik i domoljub (r. 1725.)
  • 1818. – XIII. Karl, prvi kralj švedsko-norveške unije (r. 1748.)
  • 1881. – Thomas Carlyle, škotski esejist i satiričar, povjesničar i pedagog (r. 1795.)
  • 1883 – Pertevniyal Sultan, majka Abdülaziza, Valide Sultana i II. Mahmudova žena (r. 1810.)
  • 1887. – Beşir Fuad, turski vojnik, prevoditelj, novinar i intelektualac (r. 1852.)
  • 1888. – Anton Mauve, nizozemski slikar realist (r. 1838.)
  • 1889. – Ole Jacob Broch, norveški matematičar, fizičar, ekonomist i političar (r. 1818.)
  • 1894. – Auguste Vaillant, francuski anarhist (r. 1861.)
  • 1926. – André Gedalge, francuski skladatelj i učitelj (r. 1856.)
  • 1931. – Athanasios Eftaxias‎‎, grčki političar (r. 1849.)
  • 1931. – Mihal Grameno, albanski nacionalist, političar, književnik, borac za slobodu i novinar (r. 1871.)
  • 1937. – Lou Andreas-Salomé, ruski psihoanalitičar i pisac (r. 1861.)
  • 1939. – Gheorghe Țițeica, rumunjski matematičar (r. 1873.)
  • 1946. – George Arliss, engleski glumac (r. 1868.)
  • 1958. – Lili Berky, mađarska glumica (r. 1886.)
  • 1960. – Mustafa Kurucu, turski mistik, učitelj i islamski učenjak (r. 1887.)
  • 1961. – Helmuth Theodor Bossert, njemačko-turski lingvist i arheolog (r. 1889.)
  • 1967. – Violeta Parra, čileanska folk pjevačica (r. 1917.)
  • 1969. – Thelma Ritter, američka glumica (r. 1902.)
  • 1971. – Mátyás Rákosi, mađarski komunistički političar i vođa Mađarske komunističke partije od 1945. do 1956. (r. 1892.)
  • 1976. – Arnold Petersen, nacionalni sekretar Socijalističke radničke partije Amerike (r. 1885.)
  • 1990. – Sümeyra Çakır, turska pjevačica (r. 1946.)
  • 1993. – Adnan Kahveci, turski političar (r. 1949.)
  • 1993. – Joseph L. Mankiewicz, američki producent, redatelj, scenarist i dobitnik Oscara za najboljeg redatelja, Oscara za najbolji originalni scenarij (r. 1909.)
  • 1994. – Hermann Josef Abs, njemački bankar i financijer (r. 1901.)
  • 1999. – Vasilij Leontijev, ruski ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade (r. 1906.)
  • 2005. – Gnassingbé Eyadéma, predsjednik Toga (r. 1935.)
  • 2006. – Andrea Santoro, talijanski svećenik misionar (r. 1945.)
  • 2006. – Cemal Kutay, turski povjesničar i književnik (r. 1909.)
  • 2008. – Maharishi Mahesh Yogi, indijski guru (koji je razvio tehniku ​​transcendentalne meditacije) (r. 1918.)
  • 2011. – Brian Jacques, engleski pisac (r. 1939.)
  • 2012. – Sam Coppola, američki glumac (r. 1935.)
  • 2014. – Carlos Borges, urugvajski nogometaš (r. 1932.)
  • 2014. – Robert A. Dahl, američki politolog (r. 1915.)
  • 2015. – Henri Coppens, bivši belgijski reprezentativac i trener (r. 1930.)
  • 2015. – Marisa Del Frate, talijanska glumica, voditeljica i pjevačica (r. 1931.)
  • 2015. – Val Fitch, američki fizičar (r. 1923.)
  • 2016. – Bodil Malmsten, švedski romanopisac i pjesnik (r. 1944.)
  • 2017. – David Axelrod, američki producent, skladatelj i glazbenik (r. 1933.)
  • 2017. – Sonny Geraci, američki pjevač i glazbenik (r. 1947.)
  • 2017. – Björn Granath, švedski glumac (r. 1946.)
  • 2018. – Margot Duhalde, II. Čileanska pilotkinja koja je služila u Drugom svjetskom ratu (r. 1920.)
  • 2019. – Joe Presko, američki profesionalni igrač bejzbola (r. 1928.)
  • 2019. – Václav Vorlíček, češki filmski redatelj (r. 1930.)
  • 2020. – Carlos Barisio, argentinski nogometaš (r. 1951.)
  • 2020. – Stanley Cohen, Američki biokemičar i znanstvenik koji je 1986. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (r. 1922.)
  • 2020. – Kirk Douglas, američki glumac (r. 1916.)
  • 2021. – Ezzat El Alaili, egipatski glumac (r. 1934.)
  • 2021. – Isa Bellini, talijanska glumica, glasovna glumica, voditeljica i pjevačica (r. 1922.)
  • 2021. – Ruth Dayan, izraelska modna dizajnerica, aktivistica i autorica (r. 1917.)
  • 2021. – Christopher Plummer, kanadski filmski, kazališni i televizijski glumac i dobitnik Oscara za najboljeg sporednog glumca (r. 1929.)
  • 2021. – Butch Reed, bivši igrač američkog nogometa i profesionalni američki hrvač (r. 1954.)

 

Budite prvi koji će komentirati

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.


*