Općina Keçiören organizirala je program komemoracije s učenjem Kur'ana u parku Keçiören Kirkuk na godišnjicu mučeništva vođa iračkih Turkmena 16. siječnja 1980. Sudionici, koji su ostavili vijence i karanfile na spomeniku turkmenskim mučenicima, nazočili su programu komemoracije u kazališnoj dvorani Necip Fazıl Kısakürek u okrugu.
Glavni savjetnik predsjednika Yalçın Topçu, gradonačelnik Keçiörena Turgut Altınok, generalni sekretar Turske kulturne organizacije (TÜRKSOY) Sultan Raev, predstavnik iračke Turkmenske fronte u Turskoj Mehmet Kutluhan Yalçılı, predsjednik Zaklade za suradnju i kulturu Iraqi Turkmeneli Turhan Kertene prisustvovali su Turci koji žive u Turskoj, predstavnici političkih stranaka i nevladinih organizacija.
U programu komemoracije, koji je nastavljen intoniranjem turske himne i himne Turkmeneli, prikazan je video o poginulima u Kirkuku. Na priredbi na kojoj su se čitale tužaljke izvedena je kazališna predstava 'Otac povijesti' u izvedbi Istanbul Theatre Teama.
“OSIGURAT ĆEMO JEDINSTVO U JEZIKU, OVDJE, I MIŠLJENJU”
Gradonačelnik Keçiörena Turgut Altınok, koji je bio domaćin programa i obratio se sudionicima, uputio je poruku jedinstva i bratstva i rekao:
“Kirkuk, Erbil, Sulaymaniyah i Tal Afar su turski. Ove zemlje su naše zemlje. Nemojte misliti da je samo Turkmenelijevo srce spaljeno. Pukovnik Abdullah Abdurrahman, Dr. Necdet Kocak, Dr. Ovdje su nam gorjele jetre za Rızu Demircija i Adila Şerifa. Oni koji spale taj dan, platit će cijenu sutradan. Naša država Republika Turska traži bratska prava i tražit će ih i dalje. Imamo državu Republiku Tursku koja će jednog dana polagati račune. Nadam se da ćemo podržavati našeg predsjednika još pet godina. Ovih pet godina bit će godina u kojoj ćemo vidjeti kako se ravnoteže u svijetu mijenjaju. Koristit ćemo svoj um, a ne svoje emocije. Stoga ćemo u jedinstvu i solidarnosti, kako je rekao İsmail Gaspıralı, osigurati 'jedinstvo u jeziku, radu i mišljenju'. Jedinstvo i solidarnost svih bratskih država bit će osiguranje njihove slobode i suverenosti. Imamo braću iz Turkmenelija i ja im uvijek kažem; Vratit ćete se u svoje zemlje, ako imate stanovništvo, imate moć. Imate isto toliko glasa i moći koliko imate u Bagdadskom parlamentu. Nećemo ostaviti Turkmeneli prazan, a da ne podlegnemo progonu. 'Kaže se da kukavice umiru svaki dan, hrabri umiru jednog dana'; ali hrabri ne umiru, oni ostaju zauvijek. Mi smo narod koji svojevoljno ide u smrt za domovinu, za državu, za zemlju. Povijest pišu hrabri i odvažni u Turkmeneliju. S milošću i zahvalnošću obilježavamo spomen svih naših šehida.”
“TURCI SE NISU ODBUNILI”
Glavni savjetnik predsjednika Yalçın Topçu izjavio je da su turkmenistanski čelnici mučenici za domovinu i da turkmenistanska omladina treba zaštititi svoje zemlje kako bi ih bila dostojna:
“Pozdrav svim Turkmenima. Irački Turkmeni su u mnogim razdobljima povijesti pretrpjeli veliku nepravdu. Mučili su nas tamošnji progoni dok smo bili mladi. Bilo je velikih zločina na turkmenijskom frontu 1975., 1976. i 1977. godine. Kirkuk je turski, turski će i ostati. Uza sve te pokolje, Turci se nisu digli na ustanak. Potječe iz plemstva Turčina. 16. siječnja 1980. na čelu Iraka nalazio se patološki vođa. Ubili su mučenicima četvoricu vođa Turkmena samo zato što su bili Turci. Jedan je najvažniji vojnik iračke vojske, jedan je akademik, jedan je trgovac. Kao rezultat toga, naše mučenike je pogubila bolesna duša i njegov režim. Oni bi trebali biti uzor svakoj turskoj omladini. Ove bi nas smrti trebale učiniti većima, ove bi nas smrti trebale ojačati naše jedinstvo i solidarnost. Ako se skupimo, bit ćemo veliki i živi. Allahovom dozvolom, niko ne može dirati naše živote, imovinu ili zemlju. Neka su rangovi naših šehida visoki i njihova mjesta nebesa. Neka im se Bog smiluje. Kada se sutra sretnemo na onom svijetu, budimo dostojni njih pa će se oni zauzimati za nas.”
Program obilježavanja završio je uručenjem plakete.
Budite prvi koji će komentirati